Poliglicilacija

Poliglicilacija je forma posttranslacione modifikacije karboksilnog terminalnog regiona glutamatnog ostatka tubulina u pojedinim mikrotubulama (e.g., aksonemalnim). Originalno je otkrivena u paramecijumskom rodu trepljara,[1] i kasnije je pokazano da je isto tako prisutna u neuronima sisara.[2]

Reference

  1. ^ Redeker, V., Levilliers, N., Schmitter, J.M., Le Caer, J.P., Rossier, J., Adoutte, A., and Bré, M.H. (1994). „Polyglycylation of tubulin: a posttranslational modification in axonemal microtubules”. Science. 266 (5191): 1688—1691. PMID 7992051. doi:10.1126/science.7992051. CS1 одржавање: Вишеструка имена: списак аутора (веза)
  2. ^ Banerjee Asok (2002). „Coordination of posttranslational modifications of bovine brain alpha-tubulin. Polyglycylation of delta2 tubulin”. J. Biol. Chem. 277 (48): 46140—46144. PMID 12356754. doi:10.1074/jbc.M208065200. Архивирано из оригинала 02. 12. 2007. г. Приступљено 15. 11. 2012. 

Vidi još

  • Poliglutamilacija
  • p
  • r
  • u
Primarna struktura proteina i posttranslacione modifikacije
Opšte
Peptidna veza · Biosinteza proteina · Proteoliza · Racemizacija · N-O acilno pomeranje
N-terminus
Acetilacija · Karbamilacija · Formilacija · Glikacija · Metilacija · Miristilacija (Gly)
C-terminusSpecifične
aminokiseline
Serin/
Treonin
Tirozin
Fosforilacija · Sulfacija · Vezivanje za porfirinski prsten · vezivanje flavina · formiranje p-hidroksibenziliden-imidazolona · formiranje Lizin tirozil kinona (LTQ) · formiranje topakinona (TPQ)
Cistein
Aspartat
Formiranje sukcinimida
Glutamat
Karboksilacija · Metilacija · Poliglutamilacija · Poliglicilacija
Asparagin
Glutamin
Lizin
Arginin
Prolin
Histidin
Formiranje diftamida