Heksanska kiselina

Heksanska kiselina
Skeletal formula
Ball-and-stick model
Nazivi
IUPAC naziv
Heksanska kiselina
Drugi nazivi
Kapronska kiselina; n-Kapronska kiselina; C6:0 (Lipidni brojevi)
Identifikacija
  • 142-62-1 ДаY
3D model (Jmol)
  • interaktivna slika
ChEBI
  • CHEBI:30776 ДаY
ChemSpider
  • 8552 ДаY
ECHA InfoCard 100.005.046
KEGG[1]
  • C01585 ДаY
PubChem[2][3] C ID
  • 8892
UNII
  • 1F8SN134MX ДаY
SMILES
  • CCCCCC(=O)O
Svojstva
C6H12O2
Molarna masa 116,16 g·mol−1
Agregatno stanje Uljasta tečnost[4]
Gustina 0,93 g/cm3[5]
Tačka topljenja −34 °C (−29 °F; 239 K)
Tačka ključanja 205 °C (401 °F; 478 K)
Rastvorljivost u vodi
1,082 g/100 g[4]
Kiselost (pKa) 4,88
Opasnosti
Tačka paljenja 103 °C[5]
Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje materijala (na 25 °C [77 °F], 100 kPa).
ДаY verifikuj (šta je ДаYНеН ?)
Reference infokutije

Heksanska kiselina (kapronska kiselina) je karboksilna kiselina izvedena iz heksana sa opštom formulom C5H11COOH, odnosno konkretnije CH 3 CH 2 CH 2 CH 2 CH 2 COOH {\displaystyle {\ce {CH_3CH_2CH_2CH_2CH_2COOH}}} . Ona je bezbojna uljasta tečnost sa mirisom koji je mastan, sličan kozjem siru.[4]. Ona je masna kiselina koja je zastupljena u prirodi u mnoštvu životinjskih masti i ulja. Ona je hemikalija koja daje kori ginko semena karakteristični neprijatni zadah.[6] Primarna upotreba heksanske kiseline je u proizvodnji njenih estara za veštačke ukuse, i u proizvodnji heksil derivat, kao što su heksilfenoli.[4]

Soli i estri ove kiseline su poznati kao heksanoati ili kaproati.

Reference

  1. ^ Joanne Wixon; Douglas Kell (2000). „Website Review: The Kyoto Encyclopedia of Genes and Genomes — KEGG”. Yeast. 17 (1): 48—55. doi:10.1002/(SICI)1097-0061(200004)17:1<48::AID-YEA2>3.0.CO;2-H. 
  2. ^ Li Q, Cheng T, Wang Y, Bryant SH (2010). „PubChem as a public resource for drug discovery.”. Drug Discov Today. 15 (23-24): 1052—7. PMID 20970519. doi:10.1016/j.drudis.2010.10.003.  уреди
  3. ^ Evan E. Bolton; Yanli Wang; Paul A. Thiessen; Stephen H. Bryant (2008). „Chapter 12 PubChem: Integrated Platform of Small Molecules and Biological Activities”. Annual Reports in Computational Chemistry. 4: 217—241. doi:10.1016/S1574-1400(08)00012-1. 
  4. ^ а б в г д ђ The Merck Index: An Encyclopedia of Chemicals, Drugs, and Biologicals (11th изд.). Merck Publishing. 1989. ISBN 091191028X.  </noinclude>
  5. ^ а б Record in the GESTIS Substance Database from the IFA
  6. ^ The Ginkgo Tree

Literatura

Spoljašnje veze

  • Portal Hemija
  • p
  • r
  • u
Zasićene
Volatilne: Sirćetna (C2) · Propionska (C3) · Buterna (C4) · Valerinska (C5) · Kapronska (C6) · Enantinska (C7) · Kaprilna (C8) · Pelargonska (C9) · Kaprinska (C10) · Undekanska (C11) · Laurinska (C12) · Tridekanska (C13) · Miristinska (C14) · Pentadekanska (C15) · Palmitinska (C16) · Margarinska (C17) · Stearinska (C18) · Nonadekanska (C19) · Arahidinska (C20) · Behenska (C22) · Lignocerinska (C24) · Kerotinska (C26) · Montanska (C28)
n−3 Nezasićenen−6 Nezasićene
Linolna (18:2) • γ-Linolna (18:3) • Dihomo-γ-linolna (20:3) • Arahidonska (20:4) • Ardenska (22:4)
ω-7 Nezasićene
Palmitoleinska (16:1) • Vakcenska (18:1) • Paulinska (20:1)
n−9 Nezasićene
Oleinska (18:1) • Elaidinska (trans-18:1) • Eikozenoinska (20:1) • Erukinska (22:1) • Nervonska (24:1) • Mead (20:3)
Нормативна контрола Уреди на Википодацима
Државне
  • Немачка
Остале
  • Енциклопедија Британика