Četvoroelektronska tricentarska veza

Četvoroelektronska tricentarska veza je model koji se koristi za objašnjavanje postojanja pojedinih hipervalentnih molekula kao što su tetratomiska i heksatomska interhalogena jedinjenja, sumpor tetrafluorid, ksenon fluoridi, i bifluoridni jon.[1][2] Ona je takođe poznata kao Pimentel–Rundlov tricenterski model po radu koji je objavio Džordž C. Pimentel 1951. godine.[3] Taj rad je zasnovan na konceptima koje je ranije razvio Robert E. Rundl za elektron-deficijentno vezivanje.[4] Proširena verzija ovog modela se koristi za opisivanje cele klase hipervalentnih molekula, kao što su fosfor pentafluorid i sumpor heksafluorid, kao i multicenterskog pi-vezinja, na primer kod ozona i sumpor trioksida.

Reference

  1. ^ Greenwood, Norman N.; Earnshaw, Alan (1997). Chemistry of the Elements (II изд.). Oxford: Butterworth-Heinemann. ISBN 0080379419.  pp. 897.
  2. ^ Weinhold, F.; Landis, C. Valency and bonding, Cambridge, 2005; pp. 275-306.
  3. ^ Pimentel, G. C. The Bonding of Trihalide and Bifluoride Ions by the Molecular Orbital Method. J. Chem. Phys. 1951, 19, 446-448. . doi:10.1063/1.1748245.  Недостаје или је празан параметар |title= (помоћ)
  4. ^ Rundle, R. E. Electron Deficient Compounds. II. Relative Energies of "Half-Bonds". J. Chem. Phys 1949, 17, 671–675.. doi:10.1063/1.1747367.  Недостаје или је празан параметар |title= (помоћ)

Литература

  • п
  • р
  • у
Intramolekulske
("jake")
Kovalentne veze
Sigma (σ) · Pi (π) · Delta (δ) · Fi (φ)
Jednostruka veza · Dvostruka veza · Trostruka veza · Četvorostruka veza · Petostruka veza · Šestostruka veza
3c-2e · 3c-4e · 4c-2e
Agostička veza · Savijena veza · Dipolarna veza · π retrodonacija
Konjugovani sistem · Hiperkonjugacija · Aromatičnost · Haptičnost · Antivezivanje
Jonske veze
Katjonska-pi veza · Sona veza
Metalne veze
Intermolekulske
("slabe")
Vodonična veza
Druge nekovalentne
Napomena: najslabije jake veze nisu neophodno jače od najjačih slabih veza