Réunion

Reunion
Réunion
armoirie
Devise nationale: Liberté, Égalité, Fraternité
Službeni jezik francuski
Prefektura Saint-Denis
Podprefekture Saint-Benoît
Saint-Paul
Saint-Pierre
Broj okruga 4
Broj kantona 49
Broj općina 24
Predsjednik regionalnog vijeća Paul Vergès
Predsjednik generalnog vijeća Nassimah Dindar
Površina
 - Ukupno
 - % voda

2 512 km²
???
Stanovništvo
 - Ukupno (1999)
 - Gustoća stanovništva


706 300 st.
282 st./km²

Valuta Euro
Vremenska zona UTC +4
Internet domena .re
Pozivni broj 262

Réunion je francuski otok u Indijskom oceanu. Nalazi se 700 km istočno od Madagaskara i 200 km jugozapadno od Mauricijusa. Réunion je prekomorski departman i regija Francuske.

Povijest

Arapski mornari su zvali otok Dina Morgabin (Zapadni otok). Prvi europljani koji su došli na otok su bili portugalci, koji su ga našli nenaseljenog 1513. i nazvali ga Santa Apollonia. Francuzi su prvi put stupili na otok 1638., a 1642. Jacques Pronis ga je proglasio francuskim teritorijem kada je na njega prebacio tucet francuskih zatvorenika sa Madagaskara. Zatvorenici su kasnije vraćeni u Francusku, a 1649. kralj Luj XIII je nazvao otok Île Bourbon. Otok je ime Réunion dobio 1793., padom kraljevine u Francuskoj. 1801. za vrijeme Napoleona, otok je preimenovan u Île Bonaparte. Otok su 1810. oteli Britanci (koji su ga opet zvali Bourbon), da bi ga 1815. opet vratili Francuzima. Kada je vladavina Bourbona konačno pala u Francuskoj 1848., otok je ponovno preimenovan u Réunion. Otok je postao veoma strateški važan od 1869., kada je prokopan Sueski kanal. Réunion je postao prekomorski departman Francuske 19. ožujka 1946. godine. Ultraperiferna regija Europske Unije je postao 1997. godine.

Administracija

Réunion je samostalna administrativna regija i prekomorski departman Francuske (DOM-département d'outre-mer), sa sjedištem u Saint-Denisu. Kao i Mayotte otok je član Komisije Indijskog Oceana (COI - Commission de l'Océan Indien).

Geografija

Položaj otoka
Položaj otoka
Karta Reuniona
Karta Reuniona

Réunion je otok vulkanskog porijekla u Indijskom oceanu. Otok je dugačak 63 km i 45 km širok. Najviši vrh otoka je ugasli vulkan Piton des Neiges (3070 m).

Gospodarstvo

Polja šećerne trstike na otoku

Šećer je najvažniji poljoprivredni proizvod i čini najveći dio izvoza, još jedan važan izvor prihoda na otoku je turizam. Nezaposlenost je dosta velika na otoku, mnogo otočana se seli u kontinentalnu Francusku radi posla. Kontinentalna Francuska pruža znatnu financijsku potporu razvoju Réuniona.

Stanovništvo

Stanovništvo Réuniona se sastoji od Francuza, Pakistanaca, Afrikanaca, Kineza itd. Najzastupljenija religija na otoku je katoličanstvo (86%). Najkorišteniji jezik je francuski, premda je i lokalni kreolski francuski široko rasprostranjen.

Razvoj stanovništva od 1961 do 2003

Kultura

Na otoku su se rodili mnogobrojni pjesnici kao Léon Dierx ili Charles Marie Leconte de Lisle. Oni su inspirirali mnogobrojne druge da dođu posjetiti otok, kao Charles Baudelaire koji ga je brzo posjetio. George Sand nikad nije posjetila otok, ali se radnja jednog njezinog romana događa na Réunionu.

Vanjske veze

Réunion na Wikimedijinoj ostavi
Administracija
    • Prefektura Arhivirano 2015-08-12 na Wayback Machine-u
    • Regionalno vijeće Arhivirano 2019-04-18 na Wayback Machine-u
    • Generalono vijeće
    • Sveučilište-Université de la Réunion
    • Sveučilišna knjižnica
Vodiči za odmor
    • La Réunion Tourisme Arhivirano 2007-02-03 na Wayback Machine-u : Službeni site Turističke zajednice
    • Livranoo.com Arhivirano 2008-08-28 na Wayback Machine-u : Vodič kroz Reunion
    • Reunionweb.org : Mjesta i događaji na otoku
    • Guide des vacances à l 'île de la Réunion Arhivirano 2005-03-08 na Wayback Machine-u : Vodič za one koji žele provesti godišnji odmor na otoku
  • p
  • r
  • u
Metropolitanske regije od 2016.Bivše regije (19822015)Prekomorski departmani
GvadalupaFrancuska GijanaMartinikMayotte • Réunion
  • p
  • r
  • u
Samostalne države

 Alžir    Angola    Benin    Bocvana    Burkina Faso    Burundi    Centralnoafrička Republika    Čad    Džibuti    Egipat1    Ekvatorijalna Gvineja    Eritreja    Esvatini    Etiopija    Gabon    Gambija    Gana    Gvineja    Gvineja Bisau    Južna Afrika    Južni Sudan    Kamerun    Kenija    Komori    Demokratska Republika Kongo    Republika Kongo    Lesoto    Liberija    Libija    Madagaskar    Malavi    Mali    Maroko    Mauricijus    Mauritanija    Mozambik    Namibija    Niger    Nigerija    Obala Slonovače    Ruanda    Sejšeli    Senegal    Sijera Leone    Somalija    Sudan    Sveti Toma i Princip    Tanzanija    Togo    Tunis    Uganda    Zambija    Zelenortska Republika    Zimbabve

Zavisni teritoriji
Francuske južne i antarktičke teritorije Raspršeni otoci Mayotte Réunion
 CeutaKanarski otoci Kanari MelillaŠpanija Plazas de soberanía
Nepriznate države
Nejasan status
1 Djelomično u Aziji.
Normativna kontrola Uredi na Wikidati
  • WorldCat identiteti
  • VIAF: 131337096
  • LCCN: n79079314
  • ISNI: 0000 0001 2156 3951
  • GND: 4049639-9
  • SELIBR: 158095
  • SUDOC: 026399598
  • BNF: cb11865432v (podaci)
  • NLA: 35225317
  • NKC: ge867132
  • BNE: XX453565